Svake godine, drugog ponedjeljka siječnja, diljem Japana obilježava se ‘seijin no hi’ (成人の日) ili dan odraslih. Riječ je o inicijaciji punoljetnih mladića i djevojaka u društvo ‘velikih’, uz napomenu da se u Japanu status punoljetnosti stječe sa 20 godina starosti. U njemu sudjeluju mladi koji su napunili 20 godina ili će ih napuniti do 1. travnja tekuće godine (što je i početak nove školske godine), kako bi taj veliki dan proslavili sa svojom školskom generacijom.

Od ove godine stupa na snagu odredba kako će mladi u Japanu status punoljetnosti steći sa 18 godina starosti, što znači da je ovogodišnji seijin no hi posljednji samo za dvadesetogodišnjake.
Zanimljivost je da kod označavanja nečije dobi u japanskom jeziku pojam za ’20 godina starosti’ ima poseban, gramatički nedosljedan i specifičan naziv/izgovor – hatachi – iako se piše po istom gramatičkom pravilu kao i ostali nazivi za životnu dob. Dakle, starost od 20 godina izdvojena je i značenjem i gramatikom.

Seijin no hi, koji vuče korijene još iz 8. st., kao državni praznik uspostavljen je poslije Drugog svjetskog rata i slavi se u organizaciji lokalne zajednice iz koje mladi potječu. Prilika je to da na ceremonijama njima u čast (成人式, seijin-shiki) mladići uobičajeno obuku svečana zapadnjačka odijela a djevojke skupocjena šarena kimona sa dugim rukavima (furisode, 振り袖 ) koja označavaju njihov neudan status. Iznajmljivanje furisode je velika i lukrativna branša, a djevojke koje će slaviti sljedeći seijin no hi osiguravaju na vrijeme, nekada i godinu dana unaprijed, svoj odabrani model.

Sudeći po raskošnoj ljepoti furisode i jedinstvenoj prilici kada se u moderno doba mogu nositi, vjerujemo da vrijede i tog malog bogastva koje ponekad iziskuju.
Ceremonije u kojima se mladima izražava dobrodošlica u novi status i podsjeća na nove obveze najčešće se održavaju u dvoranam lokalne upravne jedinice ili školskim dvoranama, a mladi dalje odlaze na privatne zabave i druženja uz mnogo, mnogo fotografiranja. Stoga djevojke prije službenog početka ceremonije provode jutarnje sate u oblačenju tradicionalne odore i u kozmetičkim i frizerskim salonima jer ih neće tražiti samo fotoaparati prijatelja i obitelji, već i mnogih TV kuća koje prenose reportaže o seijin no hi.
Nažalost, trend posjećivanja seijin no hi je u padu prvenstveno radi smanjene stope nataliteta, što je posebno evidentno u centralnim dijelovima velikih gradova. Obzirom da su osamnaestogodišnjaci mahom preokupirani učenjem za prijemne ispite na fakultetima, tek ćemo vidjeti da li će ova promjena biti dodatan otegotni faktor u sudjelovanju mladih u seijin no hi ceremonijama u budućnosti.