Shoganai (しょうがない)

Evo jedne čarobne riječi koja instantno opušta, neutralizira stres i liječi živce. Ponavljajte za nama: shō-ga-na-i.

Kiša pljušti za vrijeme dugo planiranog školskog izleta? Shoganai. Razbila se nasljeđena vaza unatoč brizi i pažnji? Shoganai. Vlak opet kasni? Shoganai. Dijete je u minuti zaprljalo novu majicu? Shoganai. Objavili ste članak i tek onda uočili grešku? Shoganai.

„しょうがない„ („nema načina, nemoguće“) je fraza koja bi se mogla prevesti kao „to je (jednostavno) tako“, „to je neizbježno“ ili „a što možeš“ no u sebi ne nosi frustraciju, negativnost i rezignaciju već zdravu dozu prihvaćanja situacije da bi se krenulo dalje. Njena formalnija istoznačnica, koju se može jednako često čuti, je „shikataganai“. ¯\_(ツ)_/¯

Blagi shoganai je ‘amen’ koji slijedi nakon događaja na koji se ne može ili se nije moglo utjecati, on donosi pomirenje sa stvarnošću i, ukoliko je upućeno drugom, svojevrsnu utjehu. U par slogova sriče cijelu životnu filozofiju kojoj je u podlozi zen, harmonija sa onim što jest i ne vezanje ni za što prolazno. “C’est la vie”!

Trik je u tome da se ne prijeđe tanka linija između prihvaćanja i zdravog nošenja sa situacijom koji daju čistu glavu i srce za daljnje korake, i defetizma koji vodi pasivnom plutanju kroz život. Shoganai je tu da pomogne slegnuti ramenima i otresti negativan predznak koji smo dali nekom događaju, no ne da postane opravdanje za mentalitet žrtve.

Shoganai je jedna od malih ali vrijednih ciglica kojima se gradi poznata japanska strpljivost, izdržljivost, nadilaženje prepreka i samokontrola unatoč teškim i nepovoljnim okolnostima.